Sadašnje stanje i potrebe razvoja hidrologije

Rad razmatra razvoj hidroloških metoda, status hidrologije u prošlosti današnje stanje i trendove razvoja u budućnosti. Naglašava se važnost prethodnih saznanja za budući razvoj ove nauke, koja služi u mnogim granama vodoprivrede, naročito u kritičnim trenucima suša, poplava i drugih prirodnih pojava koje spadaju pod pojam katastrofa, a izazivaju teške posljedice u društvenim zajednicama u kojima se pojave. Temelj hidroloških istraživanja je oduvijek bio usmeren na izučavanje hidrološkog ciklusa i analize bilansa voda, bilo prirodnih slivova ili veštačkih, administrativnih područja (država, gradskih područja i si). Jednačina vodnog bilansa dobro je poznata i jednostavna. Poteškoća je u određivanju ulaznih i izlaznih parametara i u promjenjivosti količine vode u zavisnosti od vremenskog intervala u kojem se pojava posmatra. Prvu poteškoću predstavlja određivanje sliva, naročito u krškim i ravničarskim područjima. Druga je poteškoća vezana s mjerenjem oborina i određivanjem oborina palih na analiziranu površinu. Treća je poteškoća određivanja evapotranspiracije. Članak pokušava odgovoriti na pitanje: “Kako hidrologija može postati korisnija i upotrebljivija u procesu upravljanja vodnim resursima”.