Autor: Amra SERDAREVIĆ
REZIME
Procjedne vode deponija se mogu definisati kao sve vode koja su „bile u kontaktu“ sa otpadom odloţenim na deponiji. Prvenstveno se tu misli na oborine koje prolaze kroz tijelo deponije. Međutim, u vodni bilans deponijskih voda ulazi i vlaga koja je sadrţana u samom otpadu ili, u slučaju neadekvatno izoliranih deponija, prodor podzemnih voda u tijelo deponije, te određena količina vode koja nastaje biohemijskim razlaganjem otpada. Procjedne vode ili filtrat (eng.leachate) prikupljaju se drenaţnim sistemom i prije ispuštanja tretiraju se do postizanja propisanih vrijednosti za parametre kvaliteta efluenta, dozvoljene za ispuštanje u sisteme javne kanalizacije ili prirodni recipijent. Najčešće se primjenjuju biološki procesi prečišćavanja, ali zbog visokih vrijednosti pojedinih parametara i nakon završenog sekundarnog i tercijarnog procesa prečišćavanja (HPK, AOX, Cl i dr.) neophodno je primjeniti fizičko – hemijski tretman kao alternativu ili dodatni postupak prečišćavanja. Naizgled jednostavno opisan problem za prečišćavanje ovih otpadnih voda, u praksi vrlo često predstavlja veliki problem kako u procesu projektovanja, tako i u samom pogonu i odrţavanju sistema. Zašto je prečišćavanje procjednih voda deponija toliko zahtjevno, kompleksno i vrlo često skup proces sa dosta problema u pogonu i odrţavanju? Uglavnom je to zbog veoma izraţene razlika i oscilacija u sastavu i količinama procjednih voda koji zavise o uvjetima i radu deponije o čemu će biti govora u ovom članku.
