DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.63K
Ključne reči – akumulacija, brana Modrac, ekološki prihvatljiv protok, zaštićeno vodno područje, eutrofikacija.
REZIME
Akumulacija Modrac predstavlja najznačajniji vodni resurs Tuzlanskog kantona (sjeveroistočna Bosna i Hercegovina). Ekološki prihvatljiv protok (EPP) koji se ispušta na brani Modrac neophodno je uskladiti sa važećim Pravilnikom o načinu određivanja EPP-a u Federaciji BiH. Akumulacija Modrac sa uzvodnim i nizvodnim tokom rijeke Spreče je kategorisana kao zaštićeno vodno dobro zbog podložnosti eutrofikaciji i prema važećoj legislativi zahtijeva drugi nivo procjene ekološki prihvatljivog protoka. Kroz ovaj rad prikazana je metodologija određivanja EPP-a na brani Modrac, slijedeći zakonsku legislativu za hidrološki proračun, uz dodatnu primjenu metode za drugi nivo procjene.
Autori: Omer KOVČIĆ, Armina VEJZOVIĆ, Mufid TOKIĆ, Jasmina KAMBEROVIĆ, Avdul ADROVIĆ
LITERATURA
[1] Adrović, A. (2007): Biodiverzitet i ekološke osobenosti ihtiopopulacije hidroakumulacije Modrac. Doktorska disertacija, Tuzla: Prirodno–matematički fakultet u Tuzli.
[2] Adrović, A. (2012). Ribe Modraca. Ihtiološka monografija. NAMM, Tuzla.
[3] Arnautalić, Z. (ed) (2006): Elaborat: Istraživanje kvaliteta vode akumulacije Modrac za snabdjevanje pitkom vodom tuzlanske regije. Tuzla
[4] BNPro Sarajevo, 2023, Elaborat – Geodetskohidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjerenih podataka
[5] Bonacci, O. (2003): Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Građevinsko arhitektornski fakultet Sveučilišta u Splitu i Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb.
[6] European Union (2000): Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for communities in the field of water policy. Official Journal of the European Communities, L 327/1, 22.12.2000.
[7] Đorđević, B, Dašić, T, (2011): Određivanje potrebnih protoka nizvodno od brane i rečnih vodozahvata, Vodoprivreda, 0350-0519, 43, 252-254 p.151-164.
[8] Đozić, A. (2021): Analiza zagađenja jezera Modrac i rijeka Spreče i Turije. Centar za ekologiju i energiju, Tuzla.
[9] Federalni hidrometeorloški zavod Sarajevo, Hidrološki godišnjaci 2003.-2007., 2013.-2019.
[10] Hadžiahmetović, A. (2011): Kvalitativno-kvantitativna analiza fitoplanktona jezera/ akumulacija u okvitu monitoringa površinskih voda AVP Sava u 2011. godini. Voda i mi. 79: 17-22
[11] Izvještaji Agencije za vodno područje rijeke Save za ihtiološka istraživanja za mjerne postaje na rijeci Spreči za period 2011, 2014, 2019.
[12] Izvještaji Agencije za vodno područje rijeke Save za fizičko-hemijska ispitivanja voda od 2011. do 2021. godine.
[13] JP Spreča d.d.Tuzla; 2022. godine, Plan pogona brane i akumulacije „Modrac“
[14] Kamberović, J., Stuhli, V., Lukić, Z., Habibović, M., Mešikić, E. (2019): „Epiphytic diatoms as bioindicators of trophic status of Lake Modrac (Bosnia and Herzegovina)“. Turkish Journal of Botany, Turk J Bot 43: 420-430.
[15] Kovčić, O. (2017): Upravljanje hidroakumula-cijama za višenamjensko korištenje, na primjeru jezera Modrac. Doktorska disertacija. Univerzitet u Tuzli. Rudarskogeološko-građevinski fakultet.
[16] Kulijer, D., Simić, E. (2011): Preliminarna studija “Istraživanje biološke raznolikosti i eko-turističkih potencijala Šerićke bare i jezera Modrac”, Ornitološko društvo “Naše ptice”, interno izdanje za projekat, Sarajevo.
[17] Mihaljević, M, Novoselić, D, Arnautalić, Z, Smailbegovi, A. (2000): Water Quality and Trophic State of the Modrac Reservoir (Bosnia and Herzegovina) in 1997. Internat. Assoc. Danube Res. 33:351-358.
[18] Mišetić, S., Habeković, D., Pažur, K., Sibila, M., Homen Z., Popović, J., Fašaić, K., Mavračić, D. (1978): Ribarska osnova ribolovnih voda zajednice Udruženja sportskih ribolovaca „Jezero Modrac“. OOUR Institut za ribarstvo i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
[19] Nešković, R. (2020): Flora i vegetacija Šerićke bare, močvare Mosorovac i obalnih staništa akumulacije
[20] Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka“ – Službene novine Federacije BiH, broj 4/13, 56/16, 62/19
[21] Prskalo, G., & Bevanda, D. (2014). Određivanje ekološki prihvatljivog protoka na mjernom profilu Neretva-Žitomislići. e-Zbornik: Electronic Collection of Papers of the Faculty of Civil Engineering, (8).
[22] Ričković, V. (2019): Studija poboljšanja režima protoka i uspostavljanja ekološki prihvatljivog proticaja na vodotocima preko 10 km2 površine sliva na vodnom području rijeke Save u FBiH. IPSA INSTITUT“ d.o.o. Sarajevo, INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU“ d.d. Zagreb, Agencija za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo.
[23] Plan pogona i održavanja brane i akumulacije Modrac, JP Spreča za vodoprivrednu djelatnost dd Tuzla, 2022. godina
[24] Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate. Službene novine Federacije BiH, broj 71/09
[25] Zakon o vodama FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 70/06)
[26] Direktiva o nitratima (91/676/EEC)
[27] Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ( 91/271/EEC
[28] Inicijativa za proglašavanje područja podloznih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate zaštićenim područjima na slivu rijeke Save u FBiH, Federalno Ministarstvo okoliša i turizma
[29] Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate (Službene novine FBiH, broj 71/09)
[30] Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate (Službene novine FBiH, broj 71/09
